Nisam ni slutila da će biti ovako...

1

zabranjena34
27.06.2018.

Na početku nisam ni slutila da će biti ovako, da ću čak i blog pisati o tome.. Ali, prije nego što počnem pisati, svima koji ćete ovo čitati želim se zahvatiti što ste si uzeli vremena za pročitati ovo..
Sve je to počelo prošle godine.. I ranije sam se zaljubljivala kao i svaka cura mojih godina (18 godina), ali ovako nikada.
Prošlo je već dugo od kad smo se sreli prvi puta, ali ne, nismo nikada prohodali.. Niti hoćemo..
Mi jednostavno ne postojimo, sve ono što sam ja mislila da imamo, bila je iluzija..
Ono što želim reći je da me on promijenio. Na pozitivan način.
Oduvijek sam bila i tiha i povučena, i bila mi je nemoguća misija nekome otvoriti osjećaje.
Da se ne lažemo, i dalje je tako.. Ali puno toga se promijenilo.
Još sam tiha, ne mogu se opustiti kada sam u društvu, ali ne kao prije.
Svoje mišljenje nisam mogla reći pred drugima.. I to iz straha od tuđe reakcije, šta će netko misliti ili reći.. Šta ako ispadnem glupa? Šta ako kažem nešto što ne bi trebala?
Toliko pitanja, a ni na jedno nemam odgovora. I biram igrati na sigurno.. Promatrati sa strane.
Stojim kao kip i čekam šta će se slijedeće dogoditi. To je bilo moje rješenje problema.
Do mene ljudi nisu mogli doprijeti ni na kakav način, bila sam sama u svome svijetu.
Toliko ljudi oko mene, a ja sama..
Ali on, on je dopro do mene kao nitko drugi. Znao me samo nekoliko mjeseci, a učinio je ono što nisu mogli drugi ljudi koji me znaju godinama.. I još uvijek ne mogu.
Još uvijek nekima ne dam blizu. Još ima tog straha u meni, ali manje.
Nisam bila sigurna da li ja njemu mogu uopće vjerovati. I opet, u glavi 1000 pitanja.. Šta? Kako?
Ali ovaj puta, nisam htjela igrati na sigurno. Htjela sam riskirati, pa kakve god posljedice toga bile.
Jednom moram naučiti. Kada ako ne sada?
Tako je i bilo.. Htjela sam da on zna neke stvari, i znao ih je.
Bilo mi je teško učiniti takav korak, reći nekome šta mislim, šta točno osjećam..
Ali jesam.. Srce mi je govorilo, da je ono što radim ispravno..
Da čak i ako ispadnem glupa i jadna, da sam to ja.. Ono što jesam u dubini duše.
Ono što samo ja znam. I nitko drugi.
Tada sam znala, ne trebam se sramiti svojih osjećaja prema nekome.
Moji osjećaji, moje emocije, to je ono što najbolje pokazuje kakva sam ja..
Pokazuje kakva sam osoba.
Pokazuje da imam i dobrih i loših strana, kao i svatko drugi.
Ali da ih se ne bojim pokazati, da čak i ako pogriješim, to će biti moja pogreška
Ta pogreška onda neće značiti da sam manje vrijedna nego drugi ljudi.
Pokazat će jednu stvar. Da smo svi mi isti. Ljudi s emocijama, od krvi i mesa..
Ali, ako osjećaje budem skrivala od svijeta, neću postići ništa… Radit ću greške, jednu za drugom.
Samo ću se vrtjeti u krug, a to mi nije cilj.
Cilj mi je pomaknuti se s mjesta na kojem sam bila godinama.
Sve to, zbog njega..
Pokazao mi je da sam i ja netko u ovom svijetu u kojem se više ne zna kome se može vjerovati a kome ne..
Ne znam kako, ali učinio je to.
Učinio je to da se zapitam, da li želim tako živjeti, skrivati se.
Shvatila sam. Život je prekratak za to.

Komentari

nekatamo25

nekatamo25

15.07.2018.

😍😍😍👏

Komentiraj i uključi se!

Za komentiranje moraš biti prijavljen na portal - prijavi se ili registriraj ako još nemaš korisnički račun

Prati nas na Instagramu

108.798
članova EKIPE

Postani i ti dio EKIPE! REGISTRIRAJ SE!

Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, Teen385 koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja. Slažem se