Slika nije pronađena

Na TEDxTucsonu, dr. George Land šokirao je publiku kada je objavio šokantne rezultate testa kreativnosti razvijen za NASA-u, ali koji je naknadno korišten za testiranje školske djece. Naime, NASA je kontaktirala stručnjake jer su željeli stvoriti testove koji bi mjerili kreativne potencijale NASA-inih raketnih znanstvenika i inženjera, piše Ideapod.

Test se pokazao vrlo uspješnim za NASA-ine svrhe, no znanstvenicima su ostavili nekoliko pitanja: odakle dolazi kreativnost? Jesu li neki ljudi rođeni s njom ili su je naučili? Ili to proizlazi iz našeg iskustva?

Znanstvenici su tada testirali 1600 djece u dobi između 4 i 5 godina i otkrili nešto jako zanimljivo – čak 98 posto djece upao je u kategoriju mašte koja je u granicama genijalnosti. (Test koji su vršili trebao je pokazati kako se gleda na sposobnost da se s novim, različitim i inovativnim idejama pristupi problemima.)


ANKETA NA KRAJU TEKSTA

Ali to nije sve!

Znanstvenici su bili toliko zaprepašteni da su odlučili napraviti longitudinalnu studiju i ponovno ispitati djecu, pet godina kasnije kad su imali deset godina.

Samo 30 posto djece sada je upalo u kategoriju mašte koja je u granicama genijalnosti.

Kad su djeca testirana s 15 godina, postotak je pao na 12 posto!

Što se događa kad odrastemo i završimo proces školovanja?

Odrasli imaju samo 2 posto maštovitosti u sebi.


Nije teško zaključiti da nas školski sustav, naša naobrazba, udaljava od našeg kreativnog genija.

Autor Gavin Nascimento navodi moguće objašnjenje:

'Razlog za to nije previše teško shvatiti; škola, kako to jasno zovemo, institucija je koja je povijesno uspostavljena kako bi služila željama vladajuće klase, a ne običnih ljudi.Da bi takozvana elita mogla održavati svoje raskošne životne stilove otvorenog luksuza – tamo gdje najmanje pridonose, ali uživaju najviše – shvaćaju da djeca moraju biti zaglupljena i mora im biti ispran mozak kako bi prihvatili njihov gramzivi sustav umjetne oskudice, beskrajnog iskorištavanja i neprekidnog rata', smatra on.

ANKETA NA KRAJU TEKSTA - ZAGLUPLJUJE LI NAS ŠKOLA?

I što sad?

 

Land kaže da imamo sposobnost da budemo na 98 posto ako želimo. Iz onoga što su otkrili iz studije s djecom i od načina na koji mozak funkcionira, postoje dvije vrste razmišljanja koje se odvijaju u mozgu. Obje se koriste različitim dijelovima mozga i to je sasvim drugačija vrsta paradigme u smislu kako ono oblikuje nešto u našem umu.


Jedan se zove divergentna – to je mašta, koja se koristi za stvaranje novih mogućnosti.

Druga se naziva konvergentna – kada donosite odluke, testirate nešto, kritizirate, procjenjujete.

Dakle, divergentno razmišljanje djeluje poput akceleratora, a konvergentno razmišljanje djeluje kao kočnica.

'Otkrili smo što se događa s tom djecom kada ih školujemo – podučavamo ih da istodobno koriste obje vrste razmišljanja', kaže Land.

'Kada netko zatraži od vas da smislite nove ideje i vi ih iznesete, ono što će vam u školi reći je: 'Pokušali smo to prije', 'To je glupa ideja', 'Neće funkcionirati' i tako dalje.

Evo što moramo prestati raditi:

'Kad zapravo gledamo u unutrašnjost mozga, vidimo da se neuroni međusobno suprotstavljaju i zapravo smanjuju moć mozga jer stalno procjenjujemo, kritiziramo i cenzuriramo',
kaže Land.

'Ako djelujemo pod strahom, koristimo manji dio mozga, ali kad koristimo kreativno razmišljanje, mozak živne.'
 
Što je rješenje?

Moramo ponovno pronaći tog petogodišnjaka. Ta sposobnost koju mi ​​kao petogodišnjaci posjedujemo nikada se ne gubi. To je nešto što vježbate svaki dan kada sanjate'
, podsjeća nas Land.


Kako ćete pronaći petogodišnjaka?

Land nas izaziva sve: Sutra, uzmite vilicu, probudite petogodišnjaka i smislite 25 ili 30 ideja kako ćete poboljšati tu vilicu.

Mi vas pitamo - slažete li se?



Foto: Unsplash

I.I./ http://atma.hr/ideapod.com

Pročitajte još:

Rezultati ankete – ocjene u školama bi se trebale ukinuti

Srednja škola vs fakultet - koje su razlike u zadaćama?

Ove godine budi zrela - odluke koje moraš donijeti prije nego što počne škola


Škola obrazovni sistem glupost mašta

Još vijesti