0

Jedno od najvećih istraživanja ikad je za Agenciju za znanost i visoko obrazovanje proveo tim s Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) pod vodstvom Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić. Znanstveno-istraživački projekt nosi naziv 'Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe'.


Ispitali su više od 13.000 učenika i učenica srednjih škola (podjednako strukovnih i gimnazija) u studenom i prosincu prošle godine.

Rezultati su pokazali da gotovo polovica ukupnog broja učenika smatra da se u Hrvatskoj znanje ne cijeni (48,7% učenika to tvrdi) i da čak 43,9% ispitanika u sljedećih 20 godina očekuje negativnu ili vrlo negativnu budućnost za Hrvatsku. Samo 19,9% njih predviđa Hrvatskoj u idućih 20 godina pozitivnu ili vrlo pozitivnu budućnost pa stoga ni ne čudi podatak da je na pitanje 'Koje je za tebe najpoželjnije mjesto za život i rad?', 53% odgovorilo 'IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE'.
Velika većina (81,3%) učenika u budućnosti želi studirati, čak i oni s vrlo niskim školskim uspjehom – čak 97,4% gimnazijalaca planira na faks i 72,4% učenika strukovne škole i to odmah nakon srednje škole (80,6% njih).

Nisu baš informirani o prelasku iz srednje škole u visoko obrazovanje – na pitanje 'koliko se osjećaš informiranim o prijelazu' je odgovorilo 'donekle' ili 'uopće ne' 55,3% maturanata i čak 60,8% učenika 3. razreda. Informiraju ih uglavnom bliske osobe i javni mediji, a rijetko za informiranje konzultiraju izvore unutar sustava (ncvvo.hr i studij.hr). Škole i Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) skoro uopće ne koriste kao izvore informacija.


Ipak, pokazuju znanje o osnovnim elementima sustava ispita državne mature i upisa u visoko obrazovanje, ali ne znaju puno o sustavu studiranja u Hrvatskoj – ne znaju koja je razlika između studijskih programa i redovnog i izvanrednog studiranja.

Oni misle da je u Hrvatskoj bez završenog faksa teško naći dobar posao (njih 74,3%) i vjeruju da je za kvalitetan život u Hrvatskoj potrebno imati fakultetsku diplomu (64,2% učenika). S druge strane, smatraju da su za upis na faks od sposobnosti učenja važnije druge stvari (snalažljivost, osobne veze, roditelji) – njih 61,1% se tako izjasnilo.

Pri odabiru studijskog programa, najvažniji su čimbenici osobni interes za određeno područje, stjecanje praktičnih znanja i vještina, lakoća zapošljavanja i mogućnost međunarodne mobilnosti. Čini se da su im najmanje bitni blizina studiranja, iskustvo članova obitelji i želje prijatelja.

Izjasnili su se da s 23 godine i 1 mjesecom planiraju završiti školovanje i početi živjeti samostalno, s 22 godine i 10 mjeseci zaposliti se, a s 28 godina i 3 mjeseca osnovati obitelj. Iskazuju izrazito visoku razinu osobnog optimizma (njih 86,5% za sebe očekuje pozitivnu ili vrlo pozitivnu budućnost u idućih 20 godina) i relativno su optimistični u vezi budućnosti Europe u sljedećih 20 godina (48,8% smatra da je budućnost pozitivna), a uglavnom negativnu budućnost previđaju Hrvatskoj (njih 43,9%).



Upravo oni najuspješniji (čak 52,3% njih) svoju budućnost vide izvan RH. U ukupnom uzorku 52,5% učenika svoju budućnost za 20 godina vidi u Hrvatskoj, a 47,5% van nje. Među svim skupinama, maturanti prirodoslovno-matematičkih gimnazija u najvećoj mjeri svoju budućnost vide u inozemstvu.
Više o istraživanju pročitajte na mrežnim stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje u priopćenju za javnost ili u prikazu za medije

Foto: AZVO/Screenshot/Profimedia

M.Z.


Provjeri još...

SUPERODLIKAŠI Otkriveno u kojem hrvatskom gradu najviše učenika ima prosjek 5,0 i kamo idu dalje

Prosječni hrvatski učenik pije, puši, ali je tjelesno aktivan i ima dobar odnos s roditeljima

Srednjoškolci iz ovih hrvatskih gradova slabo čitaju i slušaju cajke

istraživanjeAZVOHrvatskaškoleinozemstvo


Komentiraj i uključi se!

Za komentiranje moraš biti prijavljen na portal - prijavi se ili registriraj ako još nemaš korisnički račun

107.266
članova EKIPE

Postani i ti dio EKIPE! REGISTRIRAJ SE!

Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, Teen385 koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja. Slažem se