Bilješke o piscu:
Hans Christian Andersen (1805. – 1875.) je danski književnik, sin siromašnog postolara koji je proveo djetinstvo u bijedi, prepušten sam sebi i svojoj mašti. Izbjegavao je školu, pa je s redovitom obukom počeo kasno, kad je sa 14 godina došao u Kobenhavn. Kasnije mnogo putuje po Europi i Americi. Godine 1827. objavio je svoju prvu pripovijest, a zatim 1829. i putopis “Pješice od Kanala Holmen do istočne točke Amagu”, pa niz lirskih pjesama, melodrama, romana itd. Svoj pravi izraz našao je tek u bajkama kojima je stekao svjetsku slavu i priznanje. Bajke, bilo da su uzete iz vilinskog svijeta, pučke predaje, bilo da pripovijedaju o jednostavnim ljudima i stvarima svakidašnjice, zapravo su slike života s njegovim dobrim i lošim stranama. Odlikuju se humanošću, prostodušnošću i mudrošću, a prožete su profinjenim osjećajem pjesnika za neiscrpive ljepote svijeta.

Njegova ostala dijela su: “Melodije srca”, “Fanazije i skice”, “Vinjete”, “Dvanaest mjeseci”, “Agneta i vilenjak”, “Improvizator”, “O.T.”, “Samo guslač”, “Mulat”, “Slikovnica bez slika”, “Maurka”, “Pjesnikov bazar, “Nove bajke”, “Sabrane bajke i priče”, “Ahasver”, “Dvije baronese”, “U Švedskoj”, “Bajka mog života”, “Biti ili ne biti”, “U Španjolskoj”, “Posijet Portugalu”, “Sretni Peer” i “Bajki i priča”.

Kratki sadržaj:
Djevojčica je vrlo teško živjela. Prodavala je šibice. Nije smjela doći kući ako ništa ne bi prodala. Voljela je svoju pokojnu baku koja joj se ukazala. Baka ju je ponijela sa sobom u visine i nestalo je hladnoće, gladi i straha. Djevojčica se smrznula posljednje noći u staroj godini. Ljudi su je sažaljevali, ali joj više nisu mogli pomoći jer je bila mrtva. Sve je nestalo i djevojčica je sada sretna sa svojom bakicom.

Analiza glavnog lika:
Djevojčica
Siromašna, gologlava, bosonoga, jadna, gladna, promrzla, mrtva.

Sporedni likovi:
Dječak, otac, bakica, ljudi.