Proteinska dijeta postala je zadnjih nekoliko mjeseci izrazito popularna među holivudskim facama. Kako joj i samo ime kaže temelji se na velikom unosu hrane bogate proteinima, ali, kao i kod svake dijete, tako i kod ove uvijek postoji veliki 'ali'.

Kod proteinske su dijete zabranjeni ugljikohidrati pa čak i voće, a glavna namirnica postaje meso. Ipak, mnoge slavne face su prigrlile ovu dijetu jer im brzo vraća vitku liniju, a samo neke među njima su Gisele Bundchen, Kate Middleton, Jennifer Gardner, Catherine Zeta - Jones, Kate Hudson i mnoge druge.

Plusevi proteinske dijete

1. Proteini se sastoje od lanca aminokiselina koje su bitne za izgradnju kose, kože, unutarnjih organa i noktiju.
2. Prehrana bogata proteinima može pridonijeti boljem prijenosu kisika i hranjivih tvari u stanicama tijela.

Minusi proteinske dijete

1. Već je dokazano da prevelik unos mesnih namirnica negativno utječe na zdravlje – stvara bolesti srca, pretilost, uzrokuje moždani udar, osteoporozu i mnoge druge poremećaje.
2. Meso koje se kupuje u trgovinama je često zasićeno dodanim šećerima, aditivima i zasićenim masnoćama u konzerviranju mesa, što je velika opsanost za zdravlje.
3. U proteinskoj dijeti dozvoljeni su i naresci te ostale visokoprocesuirane mesne namirnice za koje se već mnogo puta dokazalo da su velika opasnost za naše zdravlje, posebice ako se koriste često.
4. U proteinskoj je dijeti zabranjeno voće, a znamo da mnoge vrijedne minerale dobijamo upravo iz voća.
5. Neka istraživanja pokazala su kako bi dugotrajnije provođenje moglo utjecati na psihičko zdravlje i izazvati mrzovolju, umor i bezvoljnost

Treba li nam toliko mesa?

Odgovor je jasan – ne! Stoga je u proteinskoj dijeti dobro barem dio mesa zamijeniti povrćem koje je bogato proteinima, kao što su soja i grahorice, smatraju mogi nutricionisti, ali s time se ne slaže tvorac proteinske dijete, Robert Atkins, kod kojeg se soja nalazi na listi zabranjenih namirnica. No, kada bi se dio proteina iz mesa uzimao iz biljnih izvora  koristi za organizam bile bi višestruke. Naime, biljni izvori proteina bogati su i kalcijem te potiče proizvodnju antitijela koja nas štite od raznih bolesti i toksina, tako da time zapravo djelujemo i na naš imunološki sustav.

Kako djeluje proteinska dijeta?

Podijeljena je u tri faze. Prva traje dva tjedna, a odnosi se na smanjivanje ugljikohidrata na samo 20 grama dnevno. Prehrana ova dva tjedna primjerice može izgledati ovako – doručak: omlet sa sirom ili šunkom, ručak: meso s roštilja, večera: kuhana riba.

U drugoj fazi se troše masne zalihe. Dakle, bitno je redovito vježbati, a što se hrane tiče, unose se proteini iz svih vrsta mesa, dok se povećava unos ugljikohidrata na najviše 40 grama dnevno.

U trećoj fazi se povećava unos ugljikohidrata na 60 grama dnevno te se ovakav način prehrane nastavlja dalje kroz život kako bi se održala dobivena tjelesna masa.

Što (ne) dopušta proteinska dijeta?

Dopušta sve vrste mesa, čak i nareske i čvarke, sve ribe pa čak i riblje konzerve. Jaja se mogu jesti na sve načine te povrće kao što su luk, karfiol, kupus, rajčica, krastavci, blitva, kelj, poriluk te gljive. Sir je zabranjen, a ostale mliječne proizvode svesti na najviše 15 grama dnevno. Strogo je zabranjen kruh, tjestenina, krumpir, grašak, brašno, pohano meso, soja, margarin, lješnjak, kikiriki, čokolada, sladoled, šećer, grickalice, slatkiši, sve vrsta voća.

Istraživanja su pokazala kako je ova dijeta najdjelotvornija za gubljenje kilograma, međutim očito je da ovakva prehrana na dulje staze može imati negativan utjecaj na zdravlje. Sam Atkinson uz ovakav režim prehrane savjetuje uzimanje sintetskih vitamina i minerala. Stoga, koliko god se ova dijeta činila savršenom, ne zaboravimo da je zdravlje na prvom mjestu, a što nam vrijedi ljepši odraz u ogledalu ako počnemo razvijati razne poremećaje i bolesti?