Slika nije pronađena

Hrvatski jezik – ispit se sastoji od dva dijela, književnosti i jezika te školskog eseja. Svaki dio nosi 50 posto u konačnom uspjehu na ispitu. U prvoj cjelini zadatcima zatvorenoga tipa ispituju se  razumijevanje književnoga teksta, književnoteorijska,  književnopovijesna i jezična znanja. Esej treba napisati na osnovi jednog ili više polaznih tekstova, a treba biti dugačak od 400 do 600 riječi.

>> Državna matura: Saznaj sve o rokovima, predmetima, eseju...

Matematika – provjerava se znanje iz algebre i brojeva, funkcija, jednadžbi i nejednadžbi, geometrije i modeliranja. Cilj je provjeriti u kojoj mjeri učenik može rabiti matematički jezik, očitavati i interpretirati podatke zadane u  analitičkome, tabličnome i grafičkome obliku, matematički modelirati problemsku situaciju, prepoznati i rabiti vezu između različitih područja matematike i slično.

Engleski jezik – sastoji se od tri dijela ispita: čitanje, pisanje i slušanje, a svaki dio nosi trećinu ukupnog uspjeha. Čitanje se uglavnom temelji na razumijevanju teksta, kod pisanja se mora napraviti sastavak u kojem se treba izložiti stajalište za ili protiv neke teme, navesti prednosti i nedostatke nečega, a kod slušanja se vode razgovori i rasprave.

Njemački jezik – sastoji se od dva dijela. Prvi je čitanje i razumijevanjem i pisanje, a nakon toga slijedi ispit slušanja s tim da za višu razinu prvi dio traje 145 minuta, drugi 35 minuta, dok za nižu razinu prvi dio traje 100 minuta, a drugi 30 minuta.

Francuski jezik – polaže se iz tri cjeline -  čitanje, slušanje i pisanje. Viša ili A razina traje u omjeru 120 + 15 + 35 minuta za svaki navedeni dio, a niža ili B razina u omjeru 90 + 15 + 25 minuta.


Latinski jezik – na nižoj ili B razini ispitivat će se razumijevanje teksta napisanog na latinskom jeziku, ovladavanje gramatičkim strukturama tog jezika te poznavanje osnovnog vokabulara i civilizacijske pozadine jezika. Na višoj ili A razini svemu ovome dodaje se poznavanje rimske književnosti te kulturno - povijesnih i općih civilizacijskih okolnosti u kojima su pojedini tekstovi nastali. Također, osnovna razina ispita traje 100 minuta, a viša 120 minuta.

Logika – ispituje se pravilno korištenje logičkog nazivlja, prepoznavanje i određivanje oblika misli, određivanje odnosa između oblika misli iste i različite vrste te slično.

Filozofija – ispituje se poznavanje i razumijevanje filozofijskih disciplina i povijesti filozofije.

Sociologija – provjerava se razina znanja i razumijevanja  u području sociologije kao znanstvenog pogleda na društvo, društvenih institucija, globalizacije i njezinih posljedica na društvo te slično.

Geografija – treba objasniti geografske činjenice i generalizacije te se služiti geografskim kartama, statističkim i grafičkim metodama. Ispit se sastoji od dvije cjeline, prva su geografska znanja, a druga geografske vještine.

Povijest - ispituju se sadržaji iz opće i nacionalne povijesti od  pretpovijesti do suvremenoga doba podijeljeni u četiri  područja ispitivanja: uvod u povijest, pretpovijest i stari vijek; srednji vijek i novi vijek do početka 18. stoljeća; novi vijek u 18. i 19. stoljeću; svijet 20. i 21. stoljeća.

Fizika – razina znanja iz sljedećih područja fizike: mehanike, termodinamike, elektromagnetizma, titranju, valovima i optici i modernoj fizici.


Biologija
– ispituju se biologija stanice, mikrobiologija, gljive, botanika, zoologija, biologija čovjeka, genetika i evolucija te ekologija.  Posebno je važno razumijevanje jedinstvene molekularne i stanične organizacije kao temelj velike raznolikosti svijeta, osnove građe i funkcije ljudskog organizma,  uloga životinja, biljaka i gljiva u prirodi te njihov utjecaj na čovjeka i odnosi u biosferi.

Informatika – ispituje se osnova upotrebe računala i programa, građa i funkcioniranje samog računala te algoritamski način rješavanja problema i programiranje.

Politika i gospodarstvo – ispit ima 60 zadataka, a piše se 90 minuta. Ispituju se temeljni pojmovi politike, politički sustav, ljudska prava i civilno društvo, temeljni pojmovi gospodarstva, poduzetništvo.

Vjeronauk – ispituje se temelj razumijevanja kršćanske vjere, povijesti i života crkve te življenje kršćanske vjere u suvremenom svijetu.

Etika – na ispitu se traži razumijevanje etičke teorije, tj. da se odrede temeljni pojmovi iz etike te dokazivanje vještine etičke argumentacije, što znači da na određenim tekstovima učenik zna usporediti osnovne etičke pojmove, izvesti i opisati moralna načela nekih djelovanja i slično.

Psihologija – ispituju se biološke osnove ponašanja, osjeti i percepcija, emocije i motivacija, pamćenje i učenje, inteligencija i stvaralaštvo i slične termini.

Kemija – provjerava se stečeno znanje iz opće, fizikalne, organske i anorganske kemije s posebnim naglaskom na tvari, njihova agregacijska i fizikalna svojstva i topljivost, građu atoma, periodni sustav elemenata, kemijske reakcije, kiseline, lužine i soli te elektrokemiju.

N.LJ.J.
Foto: Photoxpress.com

Državna Matura

Još vijesti