0

U godišnjem izvješću Američkog psihološkog udruženja (APA) o stresu u Americi, utvrđeno je da ljudi koji su dio generacije Z, od 15 do 21 godina starosti, imaju najgore mentalno stanje od svih generacija koje su sudjelovale u istraživanju.

Među najpoznatijim i najčešćim okidačima stresa bile su teme vezane uz vijesti, uključujući nasilje, nasilje s pištoljima, seksualne napade, stopu samoubojstva, razdvajanje obitelji migranata, kao i svakodnevne stresove uzrokovane financijskim stanjem. Reagiranje na teška iskustva ili negativne vijesti osjećajem stresa je zajedničko iskustvo svim ljudima, a učenje kako upravljati stresom može pozitivno utjecati na vaš život.

via GIPHY


Kako prepoznati stres?

Stres se definira kao stanje mentalne ili emocionalne napetosti, ili napetosti koja je posljedica nepovoljnih ili zahtjevnih okolnosti. Može se primijetiti jer vam je teže koncentrirati se, može vas početi boljeti glava, mogu se početi znojiti dlanovi i stopala, ili se može drastično povećati broj otkucaja srca. 'Prepoznavanje stresa na nižoj razini prije nego što izazove veće simptome najbolji je način da se spriječi njegovo pogoršanje', tvrdi psihologinja Ashley Hampton. Na kraju dana, možete identificirati stres jer je sklon tome da kratko traje prema psihologinji Sari Chait.

via GIPHY


Koje su različite vrste stresa?
Važno je znati da svaka osoba različito doživljava stres, pa način na koji se to manifestira kod nekoga drugoga možda neće biti način na koji će se i vaši simptomi manifestirati. Iako stres često može biti negativan, ponekad može biti i dobra stvar. Postoji više vrsta stresa, uključujući eustres, situacijski stres i kronični stres.

Eustres je koristan tip stresa koji je obično uzrokovan događajima koji vas mogu učiniti nervoznima, poput neke audicije, govorenja pred razredom, nastupa na nekom događaju ili čak razgovora s nekim tko vam se sviđa. Ova vrsta stresa daje vam adrenalin koji vam je potreban da biste pronašli hrabrost i dobro obavili posao.

via GIPHY


Situacijski stres reakcija je na okolnosti koje doživljavate i one se mogu pojaviti svaki put kada doživite specifičnu situaciju. Često se manifestira kao mali fizički simptomi, poput osjećaja da vam srce lupa, kratkog daha ili znojavih dlanova, a ubrzo nakon toga situacija nestane. Obično to zovemo nervozom.

Kronični stres može biti teže identificirati jer je uvijek prisutan, prema terapeutkinji, Jodi Rose, koja kaže da je to u konačnici vrsta stresa koji može dovesti do ekstremnijih fizičkih simptoma ili tjeskobe. 'Naposljetku, to može rezultirati emocionalnom iscrpljenjem, koje može izgledati kao intenzivan preokret u raspoloženju, često plakanje, generalna tupost, tuga, ljutnja ili sveprisutni negativni osjećaji', tvrdi terapeutkinja Katie Krimer.

Svaka vrsta stresa može se izraziti kao tjelesna bolest. Dugotrajni stres može dovesti do problema u mišićima ramena i leđa ili do zadržavanja daha, a da ni ne znate da to radite, što može uzrokovati napetost u prsima.

via GIPHY


Kako možete upravljati stresom?
Važno je isprobati različite alate kako biste pronašli ono što vam odgovara, jer ono što je za nekoga drugog možda korisno, ne mora biti korisno i vama. Stvaranje umjetnosti, vođenje dnevnika, vježbanje joge ili neke druge fizičke aktivnosti koja uravnotežuje vaše srce i umiruje vaš um samo su neki od načina za ublažavanje ili suočavanje sa stresom, tvrde stručnjaci. 'Ovisno o stresoru, ulazak u mode djelovanja može pomoći nekim ljudima. Na primjer, ako vas nadolazeći ispit stresira, aktivno i intenzivno uranjanje u knjige i pripremu za ispit može zapravo pomoći smanjiti stres', kaže Sara. Međutim, neki ljudi trebaju odvlačenje pozornosti od stresa, umjesto da se aktivno suočavaju sa stresorom - što je također dobro.

via GIPHY


Posebno s nedavnim vijestima koje izazivaju mnogo stresa mnogim ljudima, pauziranje od vijesti i društvenih medija može učiniti da se osjećate bolje i više pod kontrolom, kaže Sara. Krimer kaže da vam razgovor sa samim sobom može pomoći pri suočavanju sa stresom. Recite sami sebi da je sve u redu, da imate strašne ili stresne misli, a onda razgovarajte s tim mislima. Možete reći: 'Zdravo misli! Drago mi je što vas vidim. Molim vas da dođete opet neki drugi put'. Nešto poput ovoga je aktivan način na koji sami sebi nježno priznajete stresne misli koji vam zapravo pomaže da ih pustite.

via GIPHY


Recite nekoliko bliskih prijatelja o svojoj borbi protiv stresa  jer i to također može biti sjajan način da ga se riješite. Traženje podrške od prijatelja može zapravo smanjiti stigmu kao i izolaciju. Mnogi se ljudi bore sa stresom, a osjećaj da niste sami može ublažiti neke napetosti.

via GIPHY


Koja je razlika između stresa i anksioznosti?
Iako je stres uobičajena emocija, osjećaj stresa nije isto što i osjećaj anksioznosti. Kada ste pod stresom, još uvijek je moguće kretati se kroz život, iako ste možda u stresnom stanju. Intenzivnije reakcije na situacije mogu dovesti do napadaja panike i napada anksioznosti. Stres nastoji nestati brže od tjeskobe. Međutim, kada se ne bavite njime, stres se može pretvoriti u anksioznost i druge mentalne bolesti, i to je jedan od razloga zašto je potrebno naučiti kako se njime upravljati. 'Neispravno upravljanje stresom može dovesti do poremećaja tjeskobe', kaže terapeutkinja Amanda Petrik-Gardner, koja se specijalizirala za liječenje anksioznih poremećaja. Pravi anksiozni poremećaj, znači da tjeskoba pojedinca utječe na njihovo funkcioniranje. Njegova tjeskoba uzrokuje lošije rezultate u školi, na poslu ili u međuljudskim odnosima.

via GIPHY


Budući da stres, kada se ignorira, može dovesti do anksioznosti, depresije, samoubilačkih misli i osjećaja, ili bolesti kao što je sindrom iritabilnog crijeva (IBS) ili čira na želucu, razgovor o tome što proživljavate može vam pomoći da se osjećate kao da imate veću kontrolu i da bolje upravljate svojim stresom.

Foto: Giphy/ Freepik

M.S.K./
Izvor

Pogledajte još:

Zadaća kao jedan od krivaca za stres – znanstveno potvrđene spekulacije na koje se možete 'vaditi'

HOROSKOP Rang lista po stresiranju – što izluđuje, a što smiruje tvoj znak?

Nesretnije smo no ikad – istraživanje otkrilo zbog čega se najviše stresiramo i plačemo



stresuzrokansioznostborba protiv stresavrste stresazdravljeumtijelo

Komentiraj i uključi se!

Za komentiranje moraš biti prijavljen na portal - prijavi se ili registriraj ako još nemaš korisnički račun

Prati nas na Instagramu

114.328
članova EKIPE

Postani i ti dio EKIPE! REGISTRIRAJ SE!

Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, Teen385 koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja. Slažem se