POKRENI TEMU!Dobrodošli u Sobicu, vaš kutak na portalu gdje možete sudjelovati u raspravama i temama vezanim uz filmove, ljubav, školu, modu, putovanja, mobitele i druge stvarčice. Možete postaviti svoju temu, saznati što misli ekipa...

18+ PITANJE... LJUBAV, VOĐENJE LJUBAVI, ZABORAV...

28.12.2018.1

TrebamSavjet

Pozdrav. Ne znam kome bih se obratio pa sam odlučio ovdje pitati za savjet... Dečko sam, imam 19 i pol godina i imao sam jednu curu zato što vjerujem u to da se može voljeti samo jedna osoba (isto kao što se može i voditi ljubav samo s jednom osobom, s osobom koju iskreno voliš svim srcem - to je bar moj stav o tome), bio sam joj spreman sve dati, ostavila me 25.10. (točno 2 mjeseca prije Božića...) iako je i dalje volim, ne izlazi mi iz glave i osjećam se i dalje povezano s njom, a i ne mogu normalno živjeti od tog trenutka, tog dana kao da sam prestao živjeti, kao da je sve stalo. Nemam više volje ni za čime. Dok smo bili u vezi razmjenjivali smo čak i intimne slike jer sam ju stvarno volio i nije mi bio problem masturbirati iz razloga što sam se vidio s njom i za 50 godina (a i vodili smo ljubav ...btw s drugom to ne bih mogao raditi jer sam demiseksualan), no od trenutka kad me ostavila ne mogu uopće masturbirati, gadi mi se, a nemam ni na što to raditi (+osjećao bih se loše ako bih to radio tužan, a jesam tužan od kad je otišla od mog života, tj. malo je reći da sam tužan, osjećam se potpuno prazno, kao da je jedan dio mene otišao kad je i ona otišla). Ne preferiram porniće jer ih smatram niskomoralnim sadržajem, a ne bih mogao ni maštati o nekoj curi osim o njoj, no ne mogu ni o njoj maštati jer bih se osjećao krivim, poštujem ju i znam da me više ne voli pa bi za mene bilo pogrešno maštati o njoj jer više nismo skupa i njoj znači trenutno netko drugi, ne znam shvaćate li što vam želim reći jer sam inače poprilično kompliciran, ali nadam se da mi možete bar dati savjet što da radim, usput imam i jedno drugo pitanje. Kako zaboraviti nekoga kome ste dali 5 godina svoga života i nekoga tko je jedini bio uz vas, jedini vam bio podrška kad nitko drugi nije (pritom mislim na obitelj koja me odbacila i prijatelje koji su mi zabili nož u leđa), prihvaćao sve vaše mane i brinuo o vama kao o sebi? Volim ju više od ičega (puno više nego što bih to mogao opisati) i ubija me to što ju moram gledati s drugim koji ju ne cijeni i ne daje pažnje toliko kao ja, ali ipak joj bar daje više pažnje nego što bi joj neki drugi dečko dao. Ipak, nedovoljno pažnje joj pruža (iako njoj možda nije nedovoljno) jer ona zaslužuje puno više nego što joj itko može pružiti... Molim bez osuda...

Komentari

MarkTKD

MarkTKD

27.02.2019.

Sooooooo you're a soyboy basically.
Mislim, shvacam da te baci u bed to sto si prekinuo s curom, ali sad da te bas u depresiju baci do te razine... ali to je sve znak toga da si ulozio puno vise u tu vezu nego sto si bio spreman izgubiti i puno vise nego sto si dobio nazad. Mozes to poricati, ali to je cinjenica. Cijelu svoju stabilnost si bazirao na njoj, umjesto da si sebe izgradio kao osobu kada te je obitelj odbacila i kada su ti prijatelji zabili noz u leda. Snazan karakter se razvija upravo probijajuci kroz te situacije, nalazeci svoj put kako ces dalje. Ali ti si umjesto toga samo trazio utjehu u njoj i nisi uopce razvio svoju stabilnost, a ovo sve ti je sada rezultat toga. Ne znas se sam nositi sa teskim situacijama, ne znas kako pravilno preboljeti nekoga i na kraju nemas uopce svoje "ja", svoj karakter, jer si se oslanjao na njezinu potporu u teskim situacijama.
Da ti to stavim u drugaciju perspektivu, ti si sada kao malo dijete koje su roditelji do sada stitili od apsolutno svega i odjednom si ostao bez tog stita. Jedino sto ce takvo djete znati je sjesti i plakati jer uopce nije samostalno.
Naravno, ne govorim da ti nisi samostalan, ali si daleko od potpune samostalnosti. Fali ti emotivna samostalnost gdje se sam znas nositi sa svojim emocijama i preboljeti lose emocije.
To je sto se tice tvojeg kljucnog problema. I shvacam te u jednu ruku, ali to ne znaci da ti necu reci otvoreno gdje si zajebo i koje su ti mane zbog toga nastale.

Sad sto se tice savjeta:
Realno, treba ti psiholog koji ce s tobom raditi na ovome. Ja osobno nemam ni volje, ni vremena, a bome ni razloga da to budem za tebe, iako bi realno mogao to biti bez obzira na to sto nemam nikakvu titulu ili ista takvo. Ljudska psihologija mi je strasno fascinantna i zanimljiva pa sam jako puno toga sam istrazivao i ucio o njoj. Ali da ne skrenem s teme, poanta ostaje da tvoj temeljni problem je psiholoske naravi i za to ti definitivno treba psiholog.
Neki ce mozda reci psihijatar jer ti moze dati neke lijekove, ali ja se osobno protivim tome ako nije neki ekstremni slucaj koji se ne moze rijesiti dugim i dubokim razgovorom, a za ovakve slucajeve sam siguran da se mogu tako rijesiti jer sam vec se susretao s ljudima u slicnoj ili istoj situaciji. Tako da kazem, sve sto ti treba je par dobrih i dubokih razgovora s nekim tko se razumije u psihologiju i vec to bi trebalo biti dovoljno da mozes dalje se i sam nastaviti graditi kao osoba.
Nadam se da ces uspjeti naci pomoc za ovaj problem i da ces ga brzo rijesiti :)

Komentiraj i uključi se!

Za komentiranje moraš biti prijavljen na portal - prijavi se ili registriraj ako još nemaš korisnički račun

Prati nas na Instagramu

111.479
članova EKIPE

Postani i ti dio EKIPE! REGISTRIRAJ SE!

Kako bi poboljšali funkcionalnost stranice, Teen385 koristi kolačiće (cookies). Više o kolačićima pročitajte u uvjetima korištenja. Slažem se